Stres i proljev – koja je veza?

Da bismo živjeli i funkcionirali, moramo jesti. Naše tijelo apsorbira korisne tvari iz hrane, a neprobavljeni ostaci formiraju kompaktne grudice koje se izlučuju kroz probavni trakt.

To je složen proces koji je kontinuirano i na svim razinama pod kontrolom živčanog i endokrinog sustava. Takva više-razinska kontrola je neophodna kako bi se spriječio nastanak različitih disfunkcija.

Proljev je poremećaj probavnog sustava, u kojem tijelo često (tri ili više puta dnevno) izbacuje neprobavljeni ili čak tekući izmet.

Uzroci proljeva

Proljev može nastati zbog upale crijeva izazvane bakterijama, virusima, parazitima ili autoimunim bolestima tijela.

• Drugi mogući uzroci proljeva su kongenitalni ili stečeni poremećaji živčanog sustava, uključujući one uzrokovane preopterećenjem u psiho-emocionalnoj sferi. Kako bi se pravilno liječio takav probavni poremećaj, potrebno je utvrditi razloge njegovog nastanka.

• Ako je proljev uzrokovan upalnim procesom, može biti popraćen vrućicom, zimicom, bolovima u mišićima, bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem, osipom na koži, promjenama rezultata pretraga ili pojavom patogena u izmetu ili drugim tekućinama. Takav proljev mogu liječiti specijalisti, uključujući infektologe, gastroenterologe, reumatologe i imunologe.

• Proljev uzrokovan oštećenjem živčanog sustava potvrđuju neurolozi i neurokirurzi. Stabilan je i dugotrajan. Pregledom bolesnika mogu se uočiti poremećaji osjetljivosti, pokreta, kontrole ili drugih procesa u organima male zdjelice, odnosno područjima leđne moždine i mozga, kao i različiti poremećaji svijesti.

Ako tijekom pregleda osobe s proljevom nije moguće otkriti nikakve znakove bolesti ili patologije u tijelu, postavlja se dijagnoza “psihogenog” ili “emocionalnog” ili “psihosomatskog proljeva”.

Ovaj probavni poremećaj poznat je od davnina. Ranije se zvao “živčani proljev”.

Psihogeni proljev liječe psiholozi i psihijatri.

Postoje mnoge teorije o psihogenom proljevu.

• Na primjer, Louise Hay je napisala da strah, odbacivanje, izbjegavanje i negiranje nečega u životu može izazvati doslovno fiziološku reakciju “odbacivanja lošeg” iz tijela

• Gennady Strashenbaum je vjerovao da se psihogeni proljev može pojaviti kod ljudi koji se boje važnih i značajnih osoba i ne mogu izgubiti te neugodne osjećaje povezane s autoritetima

• Liz Burbo napomenula je da ljudi koji ne apsorbiraju dobro nove informacije, boje se učiniti nešto “pogrešno” ili se ne nose dobro sa zadacima koji zahtijevaju nestandardna rješenja, mogu razviti proljev kao reakciju na strah i neizvjesnost

Ključnim mehanizmom u nastanku psihosomatskog proljeva smatra se prekomjerno otpuštanje hormona stresa, zbog čega se pojačava peristaltika crijeva i remeti normalna apsorpcija tekućine i elektrolita u stijenkama crijeva. Sam stres uzrokovan je čimbenicima kao što su tjeskoba, pretjerano uzbuđenje ili fobije, a može biti i posljedica tjelesne i psihičke iscrpljenosti nakon teške bolesti.

Kada se stres liječi i otkloni njegov uzrok, pojava proljeva obično nestaje.

Naši životi neprestano nam donose nove izazove i razloge za uzbuđenje. Stoga je, kako bismo spriječili ponovnu pojavu psihosomatskog proljeva, poželjno pomoći sebi u vraćanju psihičke stabilnosti, primjerice meditacijom ili izvođenjem psiholoških vježbi, bilo samostalno ili uz pomoć stručnjaka.